kolonizować

z Wikisłownika

kolonizować

kolonizować(hornjoserbšćina)[wobdźěłać]

werb[wobdźěłać]

wosoba singular dual plural
1. kolonizuju kolonizujemoj kolonizujemy
2. kolonizuješ kolonizujetej (-taj) kolonizujeće
3. kolonizuje kolonizujetej kolonizuja (kolonizuju)
aspekt ip
transgresiw kolonizujo, kolonizujcy, kolonizowawši
prezensowy particip kolonizowacy
preteritowy particip kolonizowany
ł-forma kolonizował, kolonizowała, kolonizowało,
dual: kolonizowałoj, plural: kolonizowali (kolonizowałe)
werbalny substantiw kolonizowanje


preteritum
wosoba singular dual plural
1. kolonizowach kolonizowachmoj kolonizowachmy
2. kolonizowaše kolonizowaštej kolonizowašće
3. kolonizowaše kolonizowaštej kolonizowachu
imperatiw
wosoba singular dual plural
1. kolonizujmoj kolonizujmy
2. kolonizuj kolonizujtej (-taj) kolonizujće
3. kolonizuj, njech kolonizuje kolonizujtej (-taj) njech kolonizuja (kolonizuju)

Ortografija

Dźělenje słowow: ko-lo-ni-zo-wać

Wurjekowanje

IPA: kɔlɔnizou̯aʧ

Semantika

Woznamy:

[1] 'Kedźbu! Tute hesło je zarodk. Wone bu awtomatisce z tekstoweho korpusa generowane a njebu hišće kontrolowane. Tež ortografija móže być zestarjena.

Dalše wujasnjenja:

Imperfektiwne kolonizowaše je 0x dokładźene, kolonizowa (móže tež něšto druhe być) 0x.

Přikłady:

[1] Tysac lět kolonizowanja jako germanizowanje su swoje slědy na wšěch polach žiwjenja zawostajili, su wuwića eksistencielne za suwerenitu a identitu luda, hačili, znjemóžnili abo wot wotmysleneho směra skutkownosće wotwjedli. (Rozhlad 1993)
Najzahubniše za identitu a integritu luda je kolonizowanje wědomja. (Rozhlad 1993)
Skrótka prajene ma kolonizowanje wědomja fungować z - po móžnosći dobrowólnym - přewzaćom normow a hódnotow kolonizowaceje towaršnosće přez kolonizujomny lud jako cyłk (identita luda) kaž tež přez jednotliwych přisłušnikow toho luda (indiwidualna identita). (Rozhlad 1993)
To rěka, zo kolonizowaca towaršnosć z wašnjemi zadźerženja, z nahladami, kajkosćemi a mustrami kultury kolonizujomneho luda, kotrež so wot jeje swójskich normow a hódnotow wotchileja, pejoratiwnje wobchadźa. (Rozhlad 1993)
Slědy, kotrež kolonizowanje zawostaja, jewja so w situaciji, hdyž dyrbja so towaršnostne problemy rozrisać, w eksistencielnych prašenjach luda jako njedosahaca dowěra do swójskich mocow, jako njezamóžnosć perspektiwiskeho jednanja, wone zwuraznjeja so w kompleksu mjenjehódnosce napřećo kolonizowacemu ludej. (Rozhlad 1993)
Tema zwjazaneje nabožnosće z institucije cyrkwje a Ioo0 lět kolonizowanja by na druhim městnje diskusije hódna była. (Rozhlad 1993)
Folklora móže potom dźěl socialneje kultury być, je-li wona a) wobstatk žiwje hač jenych nałožkow b) jeli so jej poradźi, namakać temy a formy wuraza kiž nawjazaja na starosće a nadźije wonych worštow luda a wosebje młodźiny, kiž su přez němske kolonizowanje<< kaž tež přez hospodarsku a towaršnostnu politiku wosebje potrjechene. (Rozhlad 1993)
Skrótka prajene ma kolonizowanje wědomja fungować z - po móžnosći dobrowólnym - přewzaćom normow a hódnotow kolonizowaceje towaršnosće přez kolonizujomny lud jako cyłk (identita luda) kaž tež přez jednotliwych přisłušnikow toho luda (indiwidualna identita). (Rozhlad 1993)
To rěka, zo kolonizowaca towaršnosć z wašnjemi zadźerženja, z nahladami, kajkosćemi a mustrami kultury kolonizujomneho luda, kotrež so wot jeje swójskich normow a hódnotow wotchileja, pejoratiwnje wobchadźa. (Rozhlad 1993)
Postkolonializm je nowe puće pytał, zo by komplikowany poćah mjez kolonistami a kolonizowanymi w postkolonialistiskim času wopisował. (Rozhlad 1999)


Přełožki[wobdźěłać]